Dana 19. aprila, generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen predstavio je program neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, koji će se održati u Talinu, Estonija 22. i 23. aprila. Kao prioritete, naglasio je operaciju pod vodstvom NATO-a u Afganistanu, razgovore o novom Strateškom konceptu Saveza, nuklearnim pitanjima, protivraketnoj odbrani, kao i reformi i širenju NATO-a.

Jasan okvir za tranziciju prema vodstvu od strane Afganistanaca

U vezi sa Afganistanom, generalni sekretar je podsjetio da je cilj 46 zemalja koje daju doprinos u Međunarodnim snagama za pomoć sigurnosti (ISAF) pod vodstvom NATO-a ići ka tranziciji prema vodstvu od strane Afganistanaca – procesu do kojeg će doći nakon što se ispune jasni politički i vojni uvjeti, uz ključnu ulogu Afganistanaca.

“U Talinu ćemo poduzeti naredni korak tako što ćemo se dogovoriti oko principa i okvira za donošenje odluke o tranziciji”, rekao je.

Generalni sekretar je također najavio da u operaciji ISAF-a još uvijek nedostaje oko 450 ljudi za obuku vojske i policije, te je rekao da će podstaći ministre vanjskih poslova da vide šta mogu učiniti da stave ove resurse na raspolaganje.

U razgovorima o Afganistanu će učestvovati ministri vanjskih poslova iz 46 zemalja koje daju svoj doprinos u ISAF-u, ministar vanjskih poslova Afganistana, kao i predstavnici Evropske unije i Misije Ujedinjenih naroda u Afganistanu (UNAMA).

Bavljenje ključnim aspektima budućnosti NATO-a

Još jedna važna tačka na dnevnom redu sastanka će biti proces koji se tiče novog Strateškog koncepta. Ministri zemalja članica NATO-a će biti upoznati sa radom Grupe eksperata i razgovarat će o daljnjim aktivnostima uoči Samita u Lisabonu u novembru, gdje će Savez odobriti svoj novi Strateški koncept.

Ministri će se, također, baviti i nuklearnom politikom NATO-a. To će biti pravovremena diskusija u smislu važnih koraka koji su nedavno poduzeti o nuklearnim pitanjima, konkretno novi START sporazum između SAD-a i Rusije, novi pregled nuklearne pozicije SAD-a i Vašingtonski samit o osiguranju nuklearnog materijala.

“U Talinu se neće donijeti nikakva odluka o nuklearnoj politici NATO-a” rekao je generalni sekretar, “ali mislim da su principi razgovora u NATO-u već jasni: prvo, da nijedna članica Saveza neće donositi jednostrane odluke; drugo, da dok god postoji nuklearno oružje u svijetu, NATO-u će biti potrebno nuklearno odvraćanje.”

Pored nuklearne politike NATO-a, ministri će razgovarati i o protivraketnoj odbrani kao gradivnom bloku za Samit u Lisabonu.

Reforma NATO-a je također na dnevnom redu sastanka u Talinu, uključujući i prijedloge za reorganizacijom komandne strukture Saveza.  

Podrška ulasku Bosne i Hercegovine NATO-u: nije pitanje da li, već kada

Na kraju, u vezi sa aplikacijom Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, program NATO-a za podršku pojedinačnim državama koje žele da uđu u Savez, gospodin Fogh Rasmussen je rekao: “Nije pitanje da li, već kada. O tome će ministri razgovarati u Talinu.”

“Mjesto i budućnost Bosne i Hercegovine je u evroatlantskim strukturama”, dodao je.