Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Skip Navigation Links
Vanjska politikaExpand Vanjska politika
AktuelnostiExpand Aktuelnosti
MinistarstvoExpand Ministarstvo
AmbasadeExpand Ambasade
Konzularne informacijeExpand Konzularne informacije
EkonomijaExpand Ekonomija
Međunarodna saradnjaExpand Međunarodna saradnja
Javne nabavkeExpand Javne nabavke
A-A+
Vijeće Evropske Unije
Vijeće Evropske unije

Vijeće Evropske unije, ranije poznato kao Vijeće ministara ili samo – Vijeće (Council of the EU), glavna je zakonodavna institucija Evropske unije. Vijeće je uspostavljeno osnivačkim aktom iz Rima 1957. godine. Budući da je sastavljeno od ministara iz vlada država članica, u toj su instituciji na evropskom nivou zastupljeni nacionalni interesi. Svoju zakonodavnu ulogu Vijeće ministara danas u brojnim područjima dijeli s Evropskim parlamentom. To je rezultat procesa demokratizacije evropske integracije, u kojem je uloga Evropskog parlamenta, jedinog demokratski izabranog tijela na evropskoj razini, stalno jačala. Iako u brojnim područjima više ne odlučuje samostalno, u Uniji se bez Vijeća ministara ne može donijeti niti jedna odluka zakonodavne prirode.

Sastav Vijeća mijenja se zavisno o području o kojem se odlučuje. Ako su na dnevnom redu opći poslovi od šireg značaja za Uniju, kao što su vanjska politika, međunarodna saradnja ili sigurnost, tada se sastaju ministri vanjskih poslova u okviru Vijeća za opće i vanjske poslove (General Affairs and External Relations – GAERC). Kada je to, naprimjer, zajednička poljoprivredna politika, u Vijeću sjede ministri poljoprivrede država članica, kada se odlučuje o uređenju transevropskih željezničkih mreža, u Vijeću su ministri prometa ili drugog odgovarajućeg resora nacionalne vlade. Ukupno postoji devet različitih konfiguracija Vijeća:

  • Opći poslovi i vanjski poslovi,
  • Ekonomski i finansijski poslovi – ECOFIN,
  • Pravosuđe i unutrašnji poslovi,
  • Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i pitanja potrošača,
  • Konkurentnost (unutrašnje tržište, industrija i istraživanje),
  • Transport, telekomunikacije i energija,
  • Poljoprivreda i ribarstvo,
  • Okoliš i
  • Obrazovanje, mladi i kultura.

Ključne odgovornosti Vijeća EU:

  • Usvaja evropske zakone,
  • Koordinira šire ekonomske politike država članica,
  • Zaključuje međunarodne sporazume između EU i jedne ili više država, ili sa međunarodnim organizacijama,
  • Odobrava budžet EU, zajedno sa Evropskim parlamentom,
  • Definira Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), na osnovu smjernica koje utvrdi Evropsko vijeće,
  • Koordinira saradnju između nacionalnih sudova i policijskih snaga pojedinih država u krivičnim pitanjima.

Većina ovih odgovornosti odnosi se na područje "Zajednice", tačnije, prvi stup EU. Posljednje dvije odgovornosti uveliko se tiču područja u kojima države članice nisu delegirale svoja ovlaštenja, već na tome rade zajedno. To se zove "međuvladina saradnja" i obuhvaća drugi i treći stup EU (CFSP, policijska i sudska saradnja u krivičnim pitanjima).

U svojoj zakonodavnoj funkciji, Vijeće može odluke donositi jednoglasno, običnom većinom ili kvalificiranom većinom. U drugom i trećem stupu današnje EU, dakle u područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike i u policijskoj i pravosudnoj kaznenoj saradnji, donosi ih uglavnom jednoglasno. U kontekstu Evropske zajednice, iako je pisano pravilo u Osnivačkom ugovoru da se odluke - ukoliko nije drugačije predviđeno - donose kvalificiranom većinom, u većini slučajeva odlučivalo se na taj način. Jednoglasno se odlučivalo samo u osjetljivim pitanjima, kao što su porezi. Broj područja u kojima se odluke donose kvalificiranom većinom rastao je sa svakom izmjenom Osnivačkog ugovora. Jedan od razloga je i stalno povećanje članstva EU, koje može blokirati donošenje odluka, ukoliko se jednoglasnost traži u uvjetima velikog broja država članica.

Organizacija rada Vijeća:

COREPER
Kako su ministri koji čine Vijeće istodobno ministri u nacionalnim vladama, Vijeće se sastaje samo povremeno. Stalnost rada Vijeća osigurava pomoćno tijelo, Odbor stalnih predstavnika - COREPER (prema francuskom nazivu - Comité des Représentants Permanents). COREPER postoji u dva sastava: COREPER II - čine ambasadori država članica pri EU u Bruxellesu, a COREPER I - njihovi zamjenici, diplomati u ambasadama. Ovo tijelo ima važnu ulogu u procesu donošenja odluka Vijeća. Njegov zadatak je priprema svih odluka i razmatranje drugih pitanja od političkog značaja za sastanke Vijeća ministara. Sastaje se obično jednom sedmično. Nadgleda i koordinira rad 250 komiteta i radnih grupa koje na tehničkoj razini pripremaju rad COREPERA i Vijeća. Dnevni red svakog sastanka COREPER-a sastoji se iz dva dijela, na prvom dijelu razmatraju se pitanja o kojima je već postignuta saglasnost u okviru radnih grupa i ta se pitanja prosljeđuju Vijeću bez rasprave. Drugi dio čine pitanja o kojima se COREPER mora usaglasiti, a ukoliko se članice ne mogu usaglasiti odluka se donosi na ministarskoj razini.

Radna grupa za Zapadni Balkan (COWEB) je radno tijelo EU koje uglavnom djeluje na razini eksperata država članica iz glavnih gradova ili misija članica u Bruxellesu, radi praćenja stanja i predlaganja stajališta i djelovanja EU prema području Zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija).


Predsjedništvo Vijeća
Političko vodstvo Vijeća ministara, pa time i Evropske unije, rotira se svakih šest mjeseci (u periodima 1. januar – 30. juni, odnosno 1. juli - 31. decembar) između država članica koje se smjenjuju u ulozi Predsjedništva Vijeća (Council Presidency). Funkcije predsjedništva su: da vodi sastanke EU, predvodi EU Trojku, organizira dva formalna sastanka Evropskog vijeća (na početku i na kraju mandata), te ima ulogu u koordiniranju stajališta i djelovanja EU, te postizanju kompromisa. Nadalje, Predsjedništvo EU ima zadatak usmjeriti rad Vijeća u periodu u kojem predsjedava, promovirati zakonodavne i političke odluke, posredovati između EU i država članica, te predstavljati EU prema ostatku svijeta.

Sekretarijat Vijeća
Vijeću u radu pomaže Generalni sekretarijat (Council Secretariat), smješten u Briselu, tijelo koje priprema zasjedanja Evropskog vijeća i Vijeća ministra, te pomaže da se zasjedanja održavaju uspješno na svim razinama. Generalni sekretar Vijeća zajedno sa zamjenikom generalnog sekretara, je na čelu Generalnog sekretarijata EU Generalni sekretar je i Visoki predstavnik EU za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, tj. zadužen je pomagati Vijeću pri formuliranju, razvoju i primjeni političkih odluka EU. Kada je potrebno, u ime Vijeća vodi i političke razgovore s trećim državama. Na dužnosti Generalnog sekretara i Visokog predstavnika, s petogodišnjim mandatom, od 18. oktobra1999. godine nalazi se Javier Solana.

Trojka EU je oblik međunarodnog djelovanja EU. Trojku su u početku činili predstavnici aktualnog, prethodnog i budućeg predsjedavajućeg EU. Ugovorom iz Amsterdama dogovoreno je da će predstavnik predsjedavajuće zemlje članice biti u pratnji generalnog sekretara Vijeća (u funkciji visokog predstavnika za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku), člana EK za vanjske odnose i predstavnika zemlje članice koja će u idućih šest mjeseci predsjedati Vijećem EU.