Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Skip Navigation Links
Vanjska politikaExpand Vanjska politika
AktuelnostiExpand Aktuelnosti
MinistarstvoExpand Ministarstvo
AmbasadeExpand Ambasade
Konzularne informacijeExpand Konzularne informacije
EkonomijaExpand Ekonomija
Međunarodna saradnjaExpand Međunarodna saradnja
Javne nabavkeExpand Javne nabavke
A-A+
OSCE u BiH
7.6.2021 10:44
OSCE u BiH

Bosna i Hercegovina je pristupila OSCE-u 30. aprila 1992. godine, a Helsinški dokument je potpisala 8. jula 1992. godine. Mandat OSCE Misije u BiH, koja je uspostavljena 18. decembra 1995. godine, uključuje jačanje demokratskih vrijednosti, monitoring i razvoj ljudskih prava, organiziranje i nadgledanje izbora, kao i provođenje kontrole naoružanja i mjera izgradnje sigurnosti i povjerenja.

OSCE je ovlašten, i pod direktnim mandatom po Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, za provedbu odredbi člana IV Aneksa 1-B. OSCE povjerava provedbu ovih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH Ličnom predstavniku predsjedavajućeg OSCE-a za član IV, a Odjel za regionalnu stabilizaciju djeluje kao agent Ličnog predstavnika u BiH. Odjel za sigurnosnu saradnju je unutrašnja operativna agencija za ovaj mandat. Lični predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za član IV i šef OSCE Misije u Bosni i Hercegovini dostavljaju uputu i smjernice za rad.

U cilju ostvarivanja sveukupnog cilja - stvaranja trajnog mira u BiH, Odjel i u tekućoj godini pruža značajnu tehničku i ekspertsku pomoć u provedbi člana IV Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma – Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja.

Odjel za sigurnosnu saradnju je sastavljen od vojnih oficira i civilnog osoblja sa međunarodnim iskustvom u oblasti kontrole naoružanja, kao i od OSCE-ovih stručnjaka za mjere gradnje povjerenja i sigurnosti. Pored ureda Odjela za sigurnosnu saradnju u Sarajevu, Odjel također uključuje oficire za sigurnosnu saradnju raspoređene u regionalnim centrima OSCE-a u Banjoj Luci (Republika Srpska), Mostaru (Federacija BiH) i Tuzli (Federacija BiH).

U cilju ostvarivanja svoje glavne zadaće, pomaganja Stranama potpisnicama u provedbi člana IV, Odjel za sigurnosnu saradnju preduzima sljedeće tekuće aktivnosti - pomaže u inspekcijama verifikacije kontrole naoružanja i mjera za gradnju povjerenja i sigurnosti po članu IV vođenim od strane država članica OSCE-a i pruža pomoć pri verifikaciji informacija dostavljenih od Strana po članu IV.

Provedba člana 4 Aneksa 1-B je u toku.

Kao država članica OSCE, Bosna i Hercegovina je preuzela političke obaveze koje se tiču poštivanja zadataka i provođenja dužnosti koje proizilaze iz dokumenata Organizacije, naročito u političko vojnoj i sigurnosnoj dimenziji.

Riječ je o sljedećim konkretnim obavezama:
• Kodeks ponašanja u vojno-političkim aspektima sigurnosti (CoC);
• Sveobuhvatna razmjena informacija (GEMI);
• Bečki dokument '99 (VD '99);
• Dokument o gomilanju konvencionalne municije;
• Principi kojima se uređuje transfer konvencionalnog naoružanja;
• Odluke OSCE Foruma za sigurnosnu saradnju (FSC).


OSCE režim za razmjenu informacija

Lista godišnjih izvještajnih rokova:

15. april Razmjena informacija o Kodeksu ponašanja u političko-vojnim aspektima sigurnosti
30. april Sveobuhvatna razmjena vojnih informacija
31. maj  Upitnik o protivpješadijskim nagaznim minama
30. juni Razmjena informacija o transferima konvencionalnog naoružanja
30. juni Upitnik o transferima konvencionalnog naoružanja
30. juni  Razmjena informacija o izvozu i uvozu malog i lakog naoružanja u i iz drugih zemalja članica tokom prethodne kalendarske godine
30. juni  Razmjena informacija o malom i lakom naoružanju za koje je utvrđeno da predstavljaju viškove i koje je oduzeto i/ili uništeno
15. novembar Godišnji kalendar aktivnosti (Bečki dokument '99, stavovi 61 do 66)
15. novembar Ograničavajuće odredbe (Bečki dokument '99, stavovi 67 do 71)
15. novembar Izvještaj o planovima za kontakte (Bečki dokument '99, stavovi 36 i 37)
15. decembar Godišnja razmjena vojnih informacija (Bečki dokument '99, stavovi 9 do 14) i Član IV Godišnje razmjene informacija

Dostava izvještaja tri mjeseca po usvajanju odbrambenog planiranja i vojnog budžeta (Bečki dokument '99, stav 15).


Razmjena informacija o OSCE Kodeksu ponašanja

Kodeks ponašanja (CoC) predstavlja u suštinskom smislu nadgradnju čuvenog Helsinškog završnog dokumenta iz 1975. godine i dopunu, u periodu koje je uslijedilo po završetku hladnog rata, tog najznačajnijeg normativnog dokumenta OSCE.

Ključna nadležna institucija za dostavu informacija o Kodeksu ponašanja je Ministarstvo vanjskih poslova. Informacije koje se dostavljaju do 15. aprila svake godine u okviru Upitnika o Kodeksu odnose se na mjere koje se preduzimaju u borbi protiv i prevenciji terorizma, opis procesa državnog odbrambenog planiranja i odlučivanja; demokratsku kontrolu nad vojnim i sigurnosnim strukturama, kao i nad obavještajnim službama, na raspoređivanju pripadnika oružanih snaga na teritoriji druge države članice, međunarodno humanitarno pravo i stanje ljudskih prava u oružanim snagama, kao i na druge relevantne informacije.

Ministarstvo vanjskih poslova, zajedno sa Ministarstvom sigurnosti i Ministarstvom odbrane, aktivno je uključeno u sve aktivnosti za nastavak provođenja obuke u Kodeksu ponašanja, na kojoj će, između ostalog, biti obrađene ključne teme, kao što su uloga Kodeksa u političko-vojnoj dimenziji OSCE-a, provedba Kodeksa u BiH, međunarodno humanitarno pravo i druga pitanja.


Član IV.

Podrška u provedbi člana IV Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma - Sporazum o subregionalnoj kontroli oružja.

Subregionalna konsultativna komisija (SRKK) je uspostavljena u skladu sa odredbama člana 4a Protokola o subregionalnoj komisiji za konsultacije, Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja (član IV, Aneks 1-B Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH).

Protokol je potpisan u Firenci u junu 1996. godine i poznat je pod nazivom Firentinska deklaracija. Potpisnici ovoga Sporazuma su država Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija. Nakon razdruživanja državne zajednice Republike Srbije i Republike Crne Gore, status Crne Gore u ovom tijelu još uvijek nije formalno riješen, ali je državna delegacija Bosne i Hercegovine već dala saglasnost za kooptiranje delegacije Crne Gore za rad u okviru Subregionalne kosultativne komisije.

Osnovna svrha člana IV je stvaranje balansa teškog naoružanja između vojnih snaga u regiji, osiguravajući pri tome stabilnu vojnu situaciju. Sporazum obuhvaća teritoriju Republike Crne Gore, Republike Hrvatske, SRJ,  i BiH.

Sporazumom se ograničava posjedovanje teškog naoružanja uključujući: tenkove, oklopna borbena vozila, artiljeriju (kalibra preko 75 mm), uključujući i minobacače, te višeraketne sisteme, vojne avione, i borbene helikoptere. Također je predviđena razmjena informacija na temu posjedovanja faktora vojne sile obrazloženih u Sporazumu, smanjenje kapaciteta naoružanja do nivoa utvrđenog odredbama sporazuma, kao i verifikacija smanjenja kapaciteta putem inspekcija.

Državna delegacija Bosne i Hercegovine u SRKK, koju čine predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, zadužena je za političke aspekte i vodstvo, dok su za tehničke aspekte provedbe odredbi Sporazuma zaduženi predstavnici Ministarstva odbrane.


Status Bečkog dokumenta 1999. (VD '99)

Bečki dokument '99 mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti sadrži odredbe o razmjeni informacija i verifikaciji vojnih informacija zemalja o statusu oružanih snaga, o vojnim aktivnostima i odbrambenim politikama, i predstavlja dalji napredak u odnosu na VD '94. Povećan je nivo transparentnosti u praćenju vojnih pitanja.

Glavna izmjenau Bečkom dokumentu '99 odnosi se na uvođenje novog poglavlja o regionalnim mjerama kojima je naglašen značaj regionalne dimenzije sigurnosti, što omogućava članicama OSCE-a da zaključuju posebne sporazume, pravno ili politički obavezujuće, u skladu sa specifičnim regionalnim potrebama.

Počev od 2000. godine BiH učestvuje u razmjeni godišnjih informacija, kao i u režimu verifikacije prijavljenih informacija, koje se provode u vidu inspekcija i evaluacija.
Aktivnosti predviđene odredbama Bečkog dokumenta '99 su u toku.


Centar za obuku za operacije podrške miru (PSOTC - Butmir)

U maju 2003. god. BiH je odlučila da prihvati prijedlog Ministarstva odbrane Velike Britanije o osnivanju Centra za obuku za operacije podrške miru. Memorandum o razumijevanju u tom smislu potpisan je 23. septembra 2003. godine. Memorandum o razumijevanju između partnera i zemlje domaćina potpisan je 20. novembra 2003. godine. Rad Centra finansira konzorcij od 12 partnera (Danska, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Poljska, SAD, Švedska, Švicarska, Turska i Velika Britanija), a Velika Britanija je vodeća nacija ovog partnerskog konzorcija. Planirana je i predaja odgovornosti nadležnim domaćim organima za rukovođenje Centrom u dogledno vrijeme (okvirno, 2013. godine), kao i za njegovo finansiranje, uz nastavak značajnog prisustva međunarodnog osoblja i predavača. Zgrada Centra smještena je unutar kompleksa regionalnog štaba NATO u Butmiru.

U toku su pripreme za pokretanje procedure za dobivanje UN certifikata za sam Centar, kao i certifikata za polaznike tečajeva, kojim će biti potvrđena njihova osposobljenost za učešće u ne-borbenim mirovnim operacijama UN. Dobivanjem UN certifikata uveliko će biti olakšano ne samo učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim operacijama pod okriljem UN, nego i svih ostalih polaznika tečajeva koji budu dolazili iz regiona i šire.

Slični centri djeluju u regionu, s tim što je njihov program rada skromniji i ograničeniji. S druge strane, težište obuke i tečajeva koje nudi PSOTC BiH usmjereno je na štabne oficire, a kvalitet rada postignut do danas, kao i program tečajeva koji se već primjenjuje, uveliko nadilazi sve slične projekte i zapravo je već sada potpuno kompatibilan sa programima UN u ovom kontekstu.

U cilju konačne potvrde tog već usvojenog kvaliteta aktivnosti Centra, na proljeće se očekuje posjeta delegacije UN Odsjeka za mirovne operacije (DPKO). Posjeta će biti okvirno realizirana u martu-aprilu 2007. godine. Tačan datum bit će utvrđen kroz konsultacije između predstavnika PSOTC i UN DPKO, u saradnji sa Ministarstvom odbrane BiH.

Politički značaj dobivanja UN certifikata je očigledan, jer se njime konačno potvrđuje kvalitet rada PSOTC kao regionalnog centra, a konkretne koristi za dalje učešće pripadnika OS BiH u mirovnim operacijama UN i aktivan doprinos uspostavi mira i sigurnosti u kriznim žarištima također su i finansijski i logistički i organizacijski vrlo velike.

U okviru svojih nadležnosti, MVP BiH podržava nastojanja Centra na dobijanju UN certifikata.