Saveznička komanda za transformaciju (ACT) uspostavila je Ured za saradnju sa akademijom i industrijom (OCAI), novu incijativu za pomoć i smjernice interakciji između ACT-a i nevladinih ili akademskih organizacija.

Nakon Dana industrije ACT-a 2009. i odobrenja od strane država članica NATO-a, ACT je uspostavio Okvir za kolaborativnu interakciju (FFCI) kako bi se prokrčio put za dijalog i saradnju između industrijskog, akademskog sektora i ACT-a. OCAI je stalno tijelo koje će realizirati ovu inicijativu.

Prema riječima dr. Erica Pouliquena, šefa Odjela za modeliranje i simulaciju budućih rješenja, postoji potreba u areni budućih potencijala za korištenje ekspertize koja se često može naći jedino izvan vladinih struktura i ministarstava odbrane zemalja članica NATO-a.

“Moramo na najbolji način biti informirani o tome šta se dešava i iskoristiti ekspertizu koja je prisutna izvan vladinog sektora, posebno u industriji i na akademiji”, rekao je Pouliquen.  “Ekspertizu treba pronaći i identificirati, a ista je često prisutna izvan ovog prostora. Trebamo brzo identificirati tu ekspertizu, raditi sa stručnjacima u rješavanju problema ili utvrđivanju rješenja za probleme i informirati osoblje ACT-a zaduženo za izgradnju potencijala.”

Od ACT-a do industrije i akademije, temeljni proces bi uključio voditelja projekta ili direktora koji ima problem ili pitanje za koje misli da ga može riješiti neka druga organizacija. Oni bi nakon toga postavili taj problem pred osoblje OCAI-e koje bi dalo upute za definiranje problema, formulirajući izjavu o problemu i pružilo savjete o interakciji tog odjela sa industrijom ili akademijom. Cilj bi bio angažirati prave ljude na obje strane. Akademska zajednica i industrija bi se također mogli obratiti OCAI-i sa svojim idejama i budućim rješenjima.

“OCAI će inicirati i olakšati saradnju na aktivnostima koje trebaju obaviti stručnjaci u ACT-u, poput direktora, voditelja projekata, voditelja aktivnosti ili poslova itd., sa stranom ili konzorcijem strana izvana”, pojasnio je Pouliquen.

“Ako pogledamo misiju ovog štaba, ona podrazumijeva formuliranje potreba za budućnost NATO-a”, rekao je. “Također se radi i o stvaranju budućih potencijala NATO-a kroz traganje za rješenjima, uz procjenu rizika i vrijednosti, te odabir najboljih rješenja i, na kraju, informiranja članica o najboljim rješenjima za njihove potrebe.”   

“To je stvarni duh FFCI-a”, rekao je. “FFCI je samo okvir koji zaista osigurava neke vodeće principe o tome kako bismo trebali raditi zajedno sa našim vanjskim saradnicima, da li iz industrije ili akademske zajednice. Tražimo situaciju koja je dobitna i za industriju i akademsku zajednicu i za NATO.”

OCAI počiva na nekoliko principa, uključujući transparentnost, pravičnost i pozitivne partnerske odnose.         

"Želimo biti transparentni kako bi članice bile upoznate sa našom interakcijom sa ovim stranama”, rekao je Pouliquen.  “To mora biti pravično, ne bismo davali prednost nijednoj kompaniji iz konkretne članice u odnosu na kompanije iz drugih članica.”

“Drugi princip je taj da ostajemo izvan takmičarske faze izgradnje potencijala i nabavke”, nastavio je. “Želimo da ostanemo izvan toga tokom stvaranja ideja i konceptualizacije budućih potencijala kako bismo izbjegli takmičenje između kompanija za dobijanje ugovora. Drugim riječima, držat ćemo rastojanje između faze u kojoj angažiramo indsutriju i akademsku zajednicu i faze gdje postoji takmičenje za nabavku.”

U sastavu OCAI-e se trenutno nalaze samo tri osobe koje će biti odgovorne za pružanje savjeta zainteresiranim stranama kao i vođenje evidencije o svakoj interakciji između osoblja ACT-a i industrije ili akademske zajednice.

“Ne mislimo da je trebamo popuniti sa velikim brojem ljudi zbog toga što postoji drugi princip na koji smo usredsređeni”, rekao je Pouliquen.  ”OCAI se koncetrira na uspostavu jednostavne i fleksibilne saradnje sa industrijom i akademskom zajednicom i to se ne smije posmatrati kao prepreka za bilo koga ko želi sarađivati. OCAI mora pružati savjete i pomagati sve koji žele raditi sa industrijom ili akademskom zajednicom. Želimo koherentnost i evidenciju o tome šta je rečeno i napisano kako bi se zadržala efikasnost, kontinuitet i kolektivno pamćenje.”      

OCAI već radi sa više organizacija izvan NATO-a i iznenađena je i zadovoljna nivoom iskazanog interesa kako od strane sjedišta tako i industrije.          

“Prije dvije godine osjetili smo da postoji potreba za ubrzanjem procesa i direktnog angažmana, ali nismo bili sigurni o nivou interesa industrije i akademske zajednice”, rekao je. “Poprilično pozitivno smo iznenađeni – dosta predstavnika industrije nas je kontaktiralo i žele da rade sa nama na konkretnim temama od koristi za ACT.”

“Prekretnica je bio Dan industrije 2008. u Briselu”, nastavio je. “Nakon odobrenja od strane članica i industrije NATO-a, preko predstavnika Nacionalnih direktora za naoružanje u Briselu i NATO savjetodavne grupe za industriju (NIAG), implementacija FFCI-a je najavljena tokom Dana industrije 2009. u Vašingtonu od strane generala francuskih Zračnih snaga Stephana Abriala, komandanta Vrhovne savezničke komande za transformaciju. To je osiguralo stvarni angažman sa industrijom i komandant ACT-a je to postavio visoko na listi očekivanja, kako je i naglasio u svom dopisu generalnom sekretaru NATO-a.”

OCAI već radi sa nekoliko industrijskih organizacija. Prema riječima Pouliquena, “povratne informacije unutar sjedišta su bile pozitivne. Do sada samo već ostvarili više kontakata sa industrijom nego što smo zapravo očekivali.”

“Mislim da postoji svjesnost o povećanju koristi koje mehanizam FFCI može donijeti poslovnim direktorima”, rekao je. “Ovo djeluje na probleme u skladu sa principom “troškove snosi onaj koji učestvuje”. Naše vrijeme i plate će možda predstavljati trošak, ali nema razmjene finansijskih sredstava. Svi ulaze sa interesom i očekivanjem povrata investicije, a ova opcija angažiranja industrije i akademske zajednice je atraktivna s obzirom na mogućnosti i brz povrat uloženih sredstava.”