Delegacija od 9 zakonodavaca iz zemalja članica NATO-a, na čijem čelu je bio Hendrik Jan Ormel (Holandija), zamjenik predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine NATO-a i predsjedavajući Podkomisije za demokratsko upravljanje, posjetila je Gruziju u periodu 5.-8. aprila 2010. godine kako bi razgovarali o prioritetima i izazovima domaće i vanjske politike ove zemlje. Ova posjeta se poklapa sa prvim sastankom Međuparlamentarnog vijeća između Gruzije i NATO-a u Tbilisiju (vidjeti posebno saopćenje za javnost od 6. aprila 2010. godine).

Predsjednik Mikheil Saakashvili naglasio je viziju rukovodstva Gruzije za svoju zemlju. Gruzija, kazao je, treba nastaviti biti “uspješna priča”, navodeći neke od kvalifikacija zemlje kao model u borbi protiv korupcije i atraktivnu destinaciju za strana ulaganja.

Svi gruzijski zvaničnici su naglasili svoju odlučnost da nastave sa reformskim aktivnostima bez obzira na izazovnu unutrašnju situaciju. Zamjenik predsjedavajućeg Mikheil Machavariani rekao je delegaciji kako Gruzija osjeća “obavezu da nastavi sa reformama”. Gruzijski zvaničnici, kao i domaći i strani posmatrači, vide predstojeće lokalne izobre koji će se održati 30. maja – a posebno prve direktne izbore za gradonačelnika Tbilisija – kao važan test za demokratska postignuća i zrelost Gruzije. Nezavisno sudstvo, sloboda i pluralizam medija, uspostava aktivnog i sveobuhvatnog političkog dijaloga i ustavni amandmani su također spomenuti kao ključne oblasti u reformi.  

Evropske i evroatlantske ambicije Gruzije su nesumnjivo glavni pokretač reforme. Svi gruzijski zvaničnici su potvrdili da je integracija u NATO na vrhu dnevnog reda gruzijske vanjske politike i odbrane, te da ovaj cilj podržava 70% stanovništva. Također su naglasili odlučnost Gruzije da djeluje kao zemlja koja pruža, a ne samo konzumira sigurnost, navodeći kao dokaz nedavnu odluku o slanju dodatnih 750 vojnika kao podršku operacijama ISAF-a u Afganistanu, što čini Gruziji najvećim doprinositeljem u sastavu ISAF-a po glavi stanovnika.

Gruzijski zvaničnici su pozvali međunarodne partnere da nastave pružati pomoć i smjernice Gruziji tokom implementacije njenog ambicioznog plana reforme. Međutim, predsjednik Saakashvili je insistirao i na tome da “kada se čini napredak, isti treba jasno priznati”. U tom smislu, premijer Nika Gilauri rekao je delegaciji kako se Gruzija nada jasnoj poruci sa lisabonskog samita šefova država i vlada zemalja članica NATO-a u novembru 2010. godine, poruci koja bi trebala pojačati obećanje dato na Samitu u Bukureštu o budućem članstvu.

Situacija u Abhaziji i Južnoj Osetiji je također zauzela visoko mjesto tokom razgovora. Gruzijski zvaničnici su urgirali na međunarodnu zajednicu da prihvati međudržavni karakter sukoba i realnost situacije u ovim regionima. To, insistiraju oni, znači korištenje odgovarajućih pravnih koncepata, poput “okupacije” i “etničkog čišćenja”, što sa sobom povlači jasne obaveze prema međunarodnom pravu.

Zamjenik premijera Giorgi Baramidze uvjerio je delegaciju da je Gruzija odlučna da “iskaže strateško strpljenje” u svojim odnosima sa Rusijom i “izbjegne da postane žrtvom paradigme sukoba sa Rusijom”. “Međutim, strateško strpljenje ne znači indiferentnost”, naglasio je predsjednik Saakashvili, a Gruzija poduzima aktivne korake na suočavanju sa teškim izazovima sa kojima se suočava u vezi sa situacijom u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ključni stub njene politike je nedavno usvojena Državna strategija o okupiranim teritorijama. Glavni cilj strategije je stvaranje prilika za rad sa stanovništvom dva regiona u oblastima poput edukacije, infrastrukture, zdravstvene zaštite i trgovine, gdje se zajednički projekti mogu realizirati na neutralan način.

Članovi Skupštine su ponovo iskazali već dugo prisutnu i snažnu podršku težnjama Gruzije za članstvo. Također su prepoznali napredak koji se postiže u procesu reforme uprkos dvostrukom izazovu suočavanja sa utjecajem globalne finansijske i ekonomske krize te političkim i ekonomskim posljedicama nakon sukoba iz augusta 2008. godine. U vezi s tim, članovi su obišli administrativnu granicu u Ergnetiju i sastali se sa predstavnicima Monitoring misije Evropske unije (EUMM) u Tbilisiju i Goriju. Delegacija je prepoznala ključnu ulogu EUMM-a kao jedinog preostalog međunarodnog predstavnika za monitoring u zemlji i još jednom ponovili zabrinutosti vezano za nemogućnost misije da prelazi administrativne granice u Abhaziji i Južnoj Osetiji.

Delegacija je obišla i kamp Tserovani, koji je, sa oko 2.100 kuća, najveća lokacija za interno raseljene osobe od sukoba iz 2008. godine. Još 37 izbjegličkih naselja je izgrađeno širom Gruzije u mjesecima nakon sukoba.