Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fogh Rasmussenom, zamjenik predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine Sven Mikser (Estonija) i generalni sekretar David Hobbs danas su zvanično uručili prijedloge Skupštine za novi Strateški koncept.

Konačni izvještaj, usvojen krajem marta od strane Stalnog komiteta Skupštine, uslijedio je nakon dvogodišnjih konsultacija i razmatranja uz učešće svih pet komiteta Skupštine.

Ključne stavke izvještaje sadrže sljedeće:

• Član 5 – odredba o zajedničkoj odbrani – mora se potvrditi kao kamen temeljac Saveza i treba se podvući, ne samo u vidu izjava, već i vojnog planiranja i vježbi.
• Savez mora biti u stanju odgovoriti na prijetnje koje se mogu pojaviti izvan njegovih granica. U isto vrijeme, NATO se više ne suočava sa sveobuhvatnom, istovremenom prijetnjom po svoju teritoriju. Prijetnja nije prisutna svuda u isto vrijeme, već je moguća bilo gdje u bilo koje vrijeme. Bez obzira na to da li to znači slanje vojnih jedinica i potencijala 300 ili 3.000 kilometara od njihove baze, sa jednog kraja Saveza na drugi, ili iz Saveza izvan njegovih granica, članicama Saveza su potrebne fleksibilne i razmjestive oružane snage. Prema tome, nema potrebe da se pravi pogrešan izbor između potencijala potrebnih za izvođenje misije po Članu 5 i potencijala potrebnih za izvođenje operacija izvan geografskih granica NATO-a.
• Priroda današnjih prijetnji je raznolikija, tako da bi NATO trebao biti spreman da djeluje na nove načine sa državnim i institucionalnim partnerima kako bi na odgovarajući način odgovorio na izazove po kompjutersku sigurnost, zalihe energije, pomorske komunikacije i širenje oružja za masovno uništenje.
• Savez bi trebao biti forum za transatlantske razgovore o sveobuhvatnom pristupu sigurnosti, što zavisi od upotrebe ekonomskih, finansijskih, političkih, pravnih i odbrambenih resursa. Prema tome, trebao bi raditi sa organizacijama poput UN-a i EU koje svaka za sebe imaju jedinstvene nadležnosti i komparativne prednosti u sprečavanju kriza i izgradnji stabilnosti. NATO ne bi trebao buti samo vojno sredstvo koje po potrebi pozivaju ostali akteri međunarodne zajednice, već bi trebao imati aktivnu ulogu u koordiniranju sveobuhvatnog pristupa.
• Često se konstatira u razgovorima o odnosima između NATO-a i EU kako članice obiju organizacija imaju samo jedan set oružanih snaga. One također imaju i jedan set poreskih obveznika koji imaju pravo očekivati najdjelotvornije korištenje dodijeljnih im resursa.
• NATO bi trebao u potpunosti razmotriti Član 2 Vašingtonskog sporazuma i istražiti opseg za saradnju u Savezu koju bi to omogućilo. Član 2 predstavlja obavezu na promoviranju “uvjeta stabilnosti i boljitka” i podstiče ideju Saveza kao zajednice zasnovane na vrijednostima. On podrazumijeva mandat za širi koncept sigurnosti u skladu sa sveobuhvatnim pristupom, te podržava ideju Saveza kao aktivnog promotora sigurnosti.
• NATO i Parlamentarna skupština NATO-a bi trebali nastaviti jačati saradnju kako bi na bolji način komunicirali sa javnošću u cilju boljeg razumijevanja politika i misija Saveza i stvaranja ključne parlamentarne podrške za NATO.
• Član 10, kojim je utvrđeno da je članstvo u NATO-u otvoreno samo za evropske države, bi se trebao ponoviti kako bi se prekinule špekulacije o mogućem širenju NATO-a izvan evropskih granica.

Zamjenik predsjedavajućeg Mikser je rekao: “Cilj Skupštine je bio izraditi koncizan, pravovremen set ideja i razmišljanja za koji osjećamo da bi trebao pomoći liderima Saveza prilikom formulacije samog Strateškog koncepta. Nadamo se da će to nadopuniti rad Grupe eksperata NATO-a i pojačati njihove prijedloge kroz pružanje suštinske parlamentarne perspektive.”

Kako je rekao generalni sekretar Hobbs “doprinos Skupštine su dali parlamentarci, što predstavlja presjek političkog mišljenja svih zemalja članica Saveza. To pokazuje snažnu podršku planu NATO-a da izradi novi Strateški koncept i pruža ideje i prijedloge o tome kako bi se NATO mogao i trebao prilagoditi sigurnosnim izazovima 21. vijeka.”