Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatko Lagumdžija učestvovao je na konferenciji ministara vanjskih poslova i ekonomije/finansija zemalja Zapadnog Balkana (WB6) i predstavnika Evropske unije i Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) koja je o temi „Ekonomsko upravljanje i povezivanje“ održana 23. oktobra 2014. godine u Beogradu.

Konferencija u Beogradu održana je nakon Konferencije o Zapadnom Balkanu koja je u avgustu ove godine održana u Berlinu pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel i sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana kojemu je domaćin bio dr. Lagumdžija, a koji je održan prošlog mjeseca na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

U okviru konferencije, održane su posebne sesije o temama: „Bolje ekonomsko upravljanje kroz programe nacionalnih ekonomskih reformi“ i „Bolje povezivanje unutar regiona i sa Evropskom unijom“ te odvojeni sastanci ministara vanjskih poslova zemalja regiona sa evropskim komesarom za proširenje i politiku susjedstva Štefanom Füleom i ministara ekonomije/finansija sa potpredsjednikom Evropske komisije Jyrkijem Katainenom.

Obraćajući se učesnicima konferencije dr. Lagumdžija je naglasio nužnost da projekti o kojima se već dugo govori u okviru novog pristupa Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana pređu u fazu implementacije.
 
„U skladu sa novim pristupom obavezali smo se da ćemo Evropskoj komisiji podnijeti probne programe nacionalnih ekonomskih reformi već u januaru 2015. godine. Dobro bi bilo da uz ove programe konačno krenemo i sa projektima o kojima smo puno govorili, poput izgradnje Jadransko-jonskog koridora ili pruge Sarajevo - Beograd preko Tuzle. Stvorili smo sve pretpostavke da se može startati sa njihovom realizacijom“, istaknuo je dr. Lagumdžija.

Naglasio je da je u saradnji sa Evropskom komisijom jasno urađen plan koji precizno definira Mapu puta šta i kako dalje raditi. Također je istaknuo ulogu Vijeća za regionalnu saradnju kao mehanizma koordinacije zajedničkih projekata zemalja Zapadnog Balkana, te regionalne IPA fondove koji nude finansijsku podršku projektima razvoja i približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU. 

Dr. Lagumdžija je također naglasio da je nužno napraviti balans između velikih infrastrukturnih projekata koji će snažnije povezati zemlje Zapadnog Balkana međusobno, ali i sa zemljama EU, te dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja ekonomske konkurentnosti regiona i finansijski manje zahtjevnih projekata čije bi benefite građani mogli brzo osjetiti. Kao primjer je naveo programe podrške razvoju malih i srednjih poduzeća u regionu za koje postoje osigurana sredstva međunarodnih finansijskih institucija.

Posebno je istaknuo da su stvorene pretpostavke da se regionalni projekti ubrzaju i da se krene u njihovu implementaciju. To može zemljama regiona omogućiti privlačenje dodatnih sredstava u iznosu duplo većem nego što je sva pomoć koje danas dobijaju zemlje Zapadnog Balkana.