Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i ministrica vanjskih poslova Švedske Maria Malmer Stenegard objavili su zajednički tekst s fokusom na prioritete BiH na putu ka članstvu u EU. Povod za zajednički tekst je 30 godina članstva Švedske u Evropskoj uniji te 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Prije trideset godina, Švedska je postala članica Evropske unije, a u Bosni i Hercegovini je tada potpisan Dejtonski mirovni sporazum, koji je označio kraj devastirajućeg rata prouzrokovanog agresijom na Bosnu i Hercegovinu. Danas kada obilježavamo trideset godina bilateralnih odnosa između naše dvije države, istovremeno se okrećemo ka budućnosti u kojoj će Bosna i Hercegovina postati članica Evropske unije.

Našu zajedničku historiju obilježila je solidarnost. Švedska je aktivno učestvovala u uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini, i od tada je ostala jedan od njenih najsnažnijih partnera. Hiljade državljana Bosne i Hercegovine koji su izbjegli iz rata, u Švedskoj su pronašli svoj novi dom.

Danas su ovi Šveđani bosanskohercegovačkog porijekla jedna od najuspješnije integrisanih zajednica u švedskom društvu. Mnogi od njih obje zemlje smatraju svojom domovinom. Oni predstavljaju živi most između naših nacija, investiraju u Bosnu i Hercegovinu, kreiraju radna mjesta i jačaju naše ekonomske veze. Bosna i Hercegovina je zbog te činjenice duboko zahvalna.

Bosna i Hercegovina i Švedska dijele duboke kulturne i društvene afinitete, ukorijenjene u zajedničkoj opredjeljenosti evropskim vrijednostima, sekularnom uređenju, jačanju društvene kohezije i multikulturalizmu.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na historijskoj raskrsnici. Zemlja je predala aplikaciju za članstvo u EU 2016. godine. U decembru 2022. godine, Evropsko vijeće je odobrilo kandidatski status. Dvije godine kasnije, Evropska komisija je predložila otvaranje pregovora o pristupanju. Ovo je bio jasan signal: Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU.

Članstvo u EU ostaje strateški cilj i glavni vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine uprkos unutrašnjim izazovima i retorici koja rizikuje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka zemlje.

Međutim, napredak ovisi od konkretnih poteza. Naredni korak - otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom - zahtjeva da Bosna i Hercegovina ispuni uslove koje su postavile EU i njene zemlje članice. Ove reforme nisu samo puki tehnički zahtjevi. One su ključne za izgradnju društva baziranog na istim vrijednostima na kojima je uspostavljena EU: demokratija, vladavina prava, ljudska prava i jednakost.

Kao ministri vanjskih poslova, zajednički predlažemo tri prioriteta čije bi ispunjavanje dovelo do napretka Bosne i Hercegovina na njenom putu ka članstvu u EU: 

1. Ubrzati napore na provođenju reformi

Ključno je da Bosna i Hercegovina ostvari napredak u implementaciji fundamentalnih reformi kao što su jačanje pravosuđa, vladavine prava i ljudskih prava, borba protiv korupcije i stvaranje uslova za potpunu slobodu medija. Ovi koraci su od suštinske važnosti za integrisanje u EU, ali i za vraćanje povjerenja građana u demokratske institucije i njihove izabrane političke predstavnike. Spomenute reforme će također doprinijeti ekonomskom razvoju i privlačenju domaćih i stranih investicija.

1. Jačanje regionalne saradnje

Sigurnost i saradnja bazirana na međusobnom povjerenju među zemljama Zapadnog Balkana bi donijela dobrobit cijeloj Evropi. Stoga pozivamo na jačanje regionalnog dijaloga, dobre međususjedske odnose i dublju ekonomsku integraciju. Ojačana regionalna saradnja poboljšaće stabilnost, ojačati otpornost i učiniti Bosnu i Hercegovinu – i cijelu regiju – konkurentnijom, prosperitetnijom i bolje pripremljenom za članstvo u EU.

1. Mobilizacija podrške za proširenje

Švedska će nastaviti da i dalje snažno zagovara proširenje EU. Nedavne ankete su pokazale da 79 posto Šveđana podržava priključenje novih zemalja članica nakon što uslovi budu ispunjeni, što je najviši procenat od svih drugih zemalja članica EU.

U isto vrijeme, više od 80 posto građana Bosne i Hercegovine vjeruje da bi članstvo u Evropskoj uniji bilo od koristi. Radićemo unutar EU kako bismo održali ovaj momentum i osigurali da napredak Bosne i Hercegovine, zasnovan na jasnim kriterijima, bude prepoznat.

Posljednje proširenje koje se dogodilo 2004. i 2013. godine pokazalo je da su nove države članice EU, kao i Evropska unija u cjelini – imale koristi od ubrzanog rasta, povećanja dohotka i unaprijeđene konkurentnosti. Deset država koje su se pridružile Evropskoj uniji 2004. godine zabilježile su rast BDP-a po glavi stanovnika sa 59 posto od prosjeka EU u 2004. godini, na 81 posto u 2022. godini.

Također je jasno da je više od 30 godina članstva u EU Švedsku učinilo bogatijom i jačom zemljom, dok je Šveđanima u isto vrijeme omogućeno da slobodno rade, žive i studiraju širom unije. Danas se dvije trećine švedskog izvoza plasira na jedinstvenom tržištu EU, a trgovinski sporazumi Evropske unije omogućili su joj pristup ključnim tržištima širom svijeta.

EU integracije također su od krucijalne važnosti za evropsku sigurnost. Proces priključivanja EU i NATO-u su komplementarni i zajedničkim snagama učvršćuju stubove evropske sigurnosti. Kako nas je podsjetio ruski agresorski rat protiv Ukrajine, proširenje nije samo pitanje prosperiteta, već i osiguravanja trajnog mira na našem kontinentu.

Švedska i dalje snažno podržava Bosnu i Hercegovinu na putu ka njenom članstvu u Evropskoj uniji. Kao jedan od najvećih bilateralnih donatora Bosne i Hercegovine, Švedska će nastaviti da pruža finansijsku i stručnu podršku u procesu usvajanja i provođenja reformi. Naša saradnja obuhvata brojne oblasti, uključujući jačanje pravosudnog sistema i vladavine prava, demokratije, ljudskih prava i jednakosti spolova, zelene tranzicije, digitalizacije i održivog razvoja. Na taj način mi zajedno radimo kako bismo pripremili Bosnu i Hercegovinu za budućnost u Evropskoj uniji.

Ovo je ključni trenutak za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, što kontinuirani angažman i podršku Švedske čini još bitnijim. Naša poruka je jasna: vrata Evropske unije su otvorena i sada je pravo vrijeme da se iskoristi ovaj trenutak. Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU, ali odgovornost za napredak na ovom putu nose domaći političari. Provedba reformi donijeće opipljive dobrobiti svim građanima ove države, unaprijediti upravljanje, ojačati ekonomiju te doprinijeti poboljšanju regionalne i evropske sigurnosti.

Dok obilježavamo više od tri decenije bilateralnih odnosa, istovremeno potvrđujemo našu posvećenost ovom partnerstvu. Zajedničkim snagama možemo članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji pretočiti u realnost."