Zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine mr.sc. Josip Brkić učestvovao je 12. decembra 2022. godine u Zagrebu na konferenciji „Sigurnosna politika na jugoistoku Evrope“ iz niza Razgovori o budućnosti Evropske unije u organizaciji Instituta za evropski i transatlantski dijalog Zaklade Hanns Seidel.

Zamjenik Brkić učestvovao je u okviru konferencije na panelu „Pristupanje Republike Hrvatske Schengenskoj zoni – implikacije za vanjsku i unutrašnju sigurnost EU“. U svom obraćanju zamjenik je naglasio značaj ulaska Republike Hrvatske u Schengen jer na taj način Hrvatska postaje vanjska granica EU. Istakao je da snažno i funkcionalno schengensko područje zahtijeva, ne samo pravilnu provedbu schengenske pravne stečevine, već i blisku saradnju među državama članicama na drugim komplementarnim mjerama, uključujući područje migracija i azila. Naglasio je da je u tom procesu puno posla učinjeno te da će se nastaviti raditi kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje izazovima migracija.

Ocijenio je da je u izazovnim sigurnosnim trenucima Hrvatska pokazala da može zaštititi evropske granice. „Granica Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica EU. U praksi hrvatske granice s tim zemljama već dulje vrijeme funkcioniraju kao vanjske granice Evropske unije, te se ne očekuju veliki problemi s prilagodbom nakon početka godine”, rekao je zamjenik Brkić. U nastavku obraćanja zamjenik se osvrnuo na prijelaz granice državljana BiH i drugih susjednih zemlja Republike Hrvatske. Naglasio je da Granična policija Republike Hrvatske postaje odgovorna za čuvanje same granice EU, zbog čega bi se mogle pooštriti kontrole na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Ocijenio je da to može značiti više čekanja, pregleda i problema pri ulasku u Hrvatsku iz tih zemalja.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zamjenik je istakao da je ulazak Hrvatske u Schengen poseban izazov za našu zemlju, koja s Hrvatskom dijeli gotovo hiljadu kilometara dugu granicu. Naglasio je da između dviju zemalja postoje jake privredne, kulturne i porodične veze i da Bosna i Hercegovina strahuje da bi schengenska pravila mogla postrožiti granicu između dvije susjedne zemlje. Posebno je ukazao na bojazan privrednika kada je riječ o izvozu prehrambenih proizvoda.

Zamjenik Brkić se osvrnuo i na najveći izazov pri ulasku u schengensku zonu RH, a to je borba protiv ilegalnih migracija, posebno kada je riječ o rutama koje vode kroz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Istakao je da je zapadnobalkanska ruta i dalje najaktivnija migracijska ruta prema EU, te da se otvaraju pregovori s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Albanijom i Srbijom za proširenje sporazuma o saradnji s Frontexom.

U fokusu ove konferencije u Zagrebu, koja je okupila predstavnike i stručnjake iz Evropske unije i jugoistočne Evrope, je rasprava o hrvatskom pristupanju Schengenu kroz prizmu vanjske i sigurnosne politike EU te utjecaju rata u Ukrajini na sigurnost jugoistoka Evrope.