Članovi Međuparlamentarnog vijeća Ukrajine i NATO-a sastali su 30. juna u Kijevu, Ukrajina, kako bi razgovarali o pravcu djelovanja Ukrajine nakon izbora Janukoviča za predsjednika početkom ove godine.

Uz zajedničko predsjedavanje Assena Agova (Bugarska) i Andriya Shkila (Ukrajina), Vijeće se sastalo sa različitim zvaničnicima, kao i sa nezavisnim stručnjacima koji su dali uvid u pitanja sa kojima se suočava Ukrajina. Većina ih je uvjerila Vijeće da Ukrajina planira zadržati čvrste odnose sa NATO-om i ispuniti sve postojeće obaveze, iako članstvo u Savezu nije cilj sadašnje vlade.

Predsjedavajući Parlamenta Vladimir Litvin naglasio je kako je Ukrajina odlučna zadržati sve oblike saradnje sa NATO-om i kako će se fokusirati na provođenje postojećih aranžmana. Mikola Tomenko, zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta, konstatirao je da postoji određena nedosljednost u nacrtu ukrajinskog zakona o nacionalnoj sigurnosti. U zakonu se navodi da će Ukrajina biti “neblokovska” zemlja bez obavezujućih saveza, ali u isto vrijeme zakon vidi Ukrajinu i kao dio sistema evropske kolektivne sigurnosti. Nacrt zakona je bio u centru pažnje razgovora između parlamentaraca, a više ukrajinskih članova Međuparlamentarnog vijeća je izrazilo skepsu vezano za nacrt zakona u njegovom sadašnjem obliku. Iako je Aleyna Hetmanchuk, direktorica Instituta za svjetsku politiku, uvjerena da će se Ukrajina na kraju vratiti na put evroatlantskih integracija, drugi govornici, poput Olexandra Sushka, direktora Instituta za evroatlantsku saradnju, naglasili su rastući utjecaj Rusije u Ukrajini. 

Još jedna tema o kojoj se razgovaralo bio je sporazum između Rusije i Ukrajine kojim se Rusiji omogućava da zadrži bazu Crnomorske flote u Sevastopolju u narednih 25 godina. Sporazum sadržava i odredbu prema kojoj oko 30% od cijene ruskog gasa za Ukrajinu ulazi u dug koji će se isplaćivati u obliku zakupa baze u Sevastopolju. Time će se smanjiti trenutni troškovi vlade, ali postoji potencijalni dugoročni trošak. Kako je naglasio poslanik u ukrajinskom parlamentu Ivan Zayets, ovaj akumulirani dug bi otežao Ukrajini da zatraži zatvaranje baze bez isplate velike količine novca Rusiji. 

Prezentacije i diskusije su pokazale da postoje brojni aspekti ukrajinske vanjske politike i da još uvijek nije jasno kako će se svi ti aspekti uklopiti. S jedne strane, Ukrajina produžava prisustvo ruske vojske na svojoj teritoriji, a u isto vrijeme se proglašava “neblokovskom” državom. S druge strane, Ukrajina pokušava zadržati konstruktivne odnose sa NATO-om i EU i postati dio evropskih struktura. Članovi Vijeća iz zemalja članica NATO-a su ipak bili ohrabreni kada su čuli da Ukrajina planira zadržati trenutni nivo saradnje sa NATO-om i naglasili kako ovaj odnos zavisi od potreba Ukrajine. Kako je rekao Assen Agov, “Ukrajina kao suverena država ima pravo da sama kroji svoju vanjsku politiku. Još uvijek nije jasno da li postoji konsenzus na nivou države o tome kakva bi politika trebala biti, ali svi oblici partnerstva i saradnje sa NATO-om su otvoreni za Ukrajinu”.