Bosna i Hercegovina se kao subjekt međunarodnog prava i međunarodnih odnosa obavezala na ispunjenje obaveza u cilju čuvanja međunarodnog mira i sigurnosti od globalnih prijetnji sigurnosti, poput širenja oružja za masovno uništenje.

Međunarodne obaveze i jačanje institucionalnih kapaciteta za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje i odgovor na incidente sa uključenim hemijskim, biološkim, radiološko-nuklearnim oružjem Bosna i Hercegovina provodi multilateralno (kroz Ujedinjene nacije, Europsku uniju, NATO, OSCE, ali nastoji povećati značaj ublažavanju ovih prijetnji i rizika kroz regionalnu saradnju- RACVIAC i RCC), a nastoji razviti i bilateralnu saradnju sa susjednim i EU državama u domenu razmjene i podjele iskustava u jačanju institucionalnih kapaciteta odgovora an incidente sa ovakvim sredstvima za masovno uništenje.   

Postoji veći broj međunarodnih konvencija, protokola i ugovora kojima se zabranjuje širenje oružja za masovno uništenje, odnosno proizvodnja, razvoj, skladištenje, transfer i upotreba nuklearnog, hemijskog, biološkog i drugog toksinskog oružja kojima se u kratkom vremenu i na velikom prostoru može usmrtiti veliki broj stanovnika.

Kako bi se kod država - članica Ujedinjenih nacija pojačala obaveza provedbe tih konvencija, protokola i ugovora, Vijeće sigurnosti UN je donijelo brojne rezolucije. Tim rezolucijama je tretirano ne samo sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje nego i borba protiv terorizma. Posebno značajna je Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija broj 1540 (UNSCR 1540 [1], 2004,) kojom se zabranom obuhvataju sva ta oružja za masovno uništenje. Zbog važnosti ove Rezolucije, Vijeće sigurnosti je 30. novembra 2022. godine produžilo njeno važenje za narednih deset (10) godina, do 30. novembra 2032. godine (UNSCR 2663 [2], 2022.).

Saglasno UNSCR 1540, oružje za masovno uništenje terminološki je širi pojam od hemijskog, biološkog, nuklearno oružja i uključuje ta oružja i sredstva isporuke (lansiranja/ primjene), kao I materijale povezane s njima (kao iz definicija UNSCR 1540).

Naročito zabrinjavajuće povećanje rizika daljeg širenja oružja za masovno uništenje se javlja usljed rapidnog enormnog rasta novih tehnologija i tehnologija u nastanku, a u domenu isporuke oružja za masovno uništenje i materijala za njihov razvoj, proizvodnju i usavršavanje (kibernetika, umjetna intligencija, robotika, nano tehnologije, novi bespilotni sistemi, druga savremena sredstva), do kojih različiti pretežno nedržavni akteri (organizirane kriminalne grupe, terorističke organizacije), ali se ne smije zanemariti mogućnost I ograničene taktičke primjene takvih oružja u područjima konflikta.

Bosna i Hercegovina je za provođenje UNSCR 1540 donijela Strategiju za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje za period 2018. - 2022. godine [3], i koja je u toku razmatranja za produženja važenja do 2027. godine (na prijedlog Tijela za nadzor nad provođenjem ove Strategije). U Strategiji su identificirani svi međunarodni pravni instrumenti u oblasti sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje (vidjeti u dokumentu iz linka) u kojima je Bosna i Hercegovina država- strana I koje redovno institucionalno provodi. Uz Strategiju je donesen Akcijski plan za njenu provedbu koji je u periodu 2022. – 2023. godine uz podršku EU (Zajednički istraživački centar- eng. JRC) usklađen sa metodologijom planiranja EU i Akcijskim planom EU za ublažavanje HBRN rizika.

Uz nadležne odsjeke za multilateralnu saradnju sa UN, EU, NATO, OSCE, RCC, i dr. regionalnim organizacijama i inicijativama, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine putem nadležne organizacijske jedinice (Odsjek za mir i sigurnost) aktivno realizira poslove i zadatke šireg spektra akcija sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje kroz UN, europske i euroatlantske integracije i kroz regionalnu saradnju u JI Europi, odnosno:

• Kroz saradnju sa UN tijelima i organizacijama (UNODA, IAEA, UNICRI, ali i OPCW) naročito na uspostavi odgovarajućeg mehanizma koordinacije za provođenje obaveza iz međunarodnih pravnih instrumenata (konvencija, protokola, ugovora) i za izvještavanje o njhovoj provedbi. Nosilac zastupanja Bosne i Hercegovine kod Komiteta VS UN u domenu provedbe UNSCR 1540 je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a kod vodećih međunarodnih organizacija i tijela za provedbu najvažnijih konvencija, protokola i ugovora MInistarstvo vanjskih poslova BiH ima ulogu diplomatske tačke kontakta dok su nadležna ministarstva I organi uprave u principu operativne tačke kontakta za implementaciju (npr. MVTEO BiH za Konvenciju o hemijskom oružju-CWC, DARNS BiH za IAEA i CTBT).

• Kroz aktivnosti europskih i euroatlantskih integracija:

  • podrška EU kroz Inicijativu centara izvrsnosti za ublažavanje hemijsko-biološko-radiološko/ nuklearnih rizika, osnovane 2010. godine (vidjeti sažetu evaluaciju HBRN EU CBRN CoE projekata[4]), putem Sekretarijata Inicijative u Tbilisiju i regionalnog koordinatora, kroz koju je u posljednjih 15 godina Bosna i Hercegovina  korisnica ukupno 30 regionalnih materijalnih i nematerijalnih projekata velike vrijednosti za izgradnju i jačanje institucionanih kapaciteta za ublažavanje HBRN rizika. Ove aktivnosti doprinose provedbi odredaba SSP EU sa BiH. Aktivnu podršku pruža Delegacija EU u Bosni i Hercegovini (zagovaranje, prisustvo događajima, koordinacijski sastanci).

  • Kroz saradnju i podršku sa NATO putem Štaba NATO u Sarajevu, kroz koju se pronalaze modaliteti jačanja civilno- vojne saradnje u jačanju kapaciteta za odgovor na incidente sa uključenim HBRN oružjem (kao npr. organizacija radionica analize kapaciteta, podrška obukama civilnih i vojnih institucija, učešće na koordinacijskim sastancima).

  • Kroz saradnju sa OSCE, putem Misije u Bosni i Hercegovini, kroz koju Misija podržava aktivnosti jačanja institucionalnih kapaciteta za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje (zagovaranje, podrška sastancima radionicama za usklađivanje planova i obukama civlnih I vojnih institucija, učešće na koordinacijskim sastancima, i dr.).

• Kroz regionalnu saradnju u JI Europi, aktivnim učešćem u regionalnim projektima i incijativama, poput C-WMD mreže kroz RACVIAC i uz podršku USA (US DTRA), kroz koju je BiH nosilac jednog od 4 regionalna projekta od značaja za prevenciju i suzbijanje širenja OMU (projektne aktivnosti u toku). U toku su aktivnosti inkorporiranja sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje i u druge inicijative regionalne saradnje (RCC, SEECP).

Za primarnu tačku kontakta, horizontalnu koordinaciju I nadzor nad implementacijom provedbe projekata EU CBRN CoE nadležno je Ministarstvo vanjskih poslova BiH (putem nacionalne kontakt tačke i zamjenika nacionalne kontakt tačke), a vertikalnu koordinaciju u implementaciji projekata provode nadležna ministarstva i organi uprave Bosne i Hercegovine koji su prihvatili vođenje koordinacije i koji su u inter-resornoj saradnji uspostavili inter-resorne projektne timove za te projekte.

[1] Link: UN Security Council Resolution 1540 (2004) – UNODA: https://disarmament.unoda.org/wmd/sc1540

[2] Link: UN Security Council Resolution 1540 (2004) – UNODA: https://disarmament.unoda.org/wmd/sc2663

[3] Link za Strategiju: https://www.mvp.gov.ba/Baneri-Linkovi/Bos%20Strategija%2030%2012%2021.pdf 

[4] Dokument