Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatko Lagumdžija učestvovao je 31. oktobra 2014. godine u Bratislavi na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Višegradske grupe (Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka Republika - V4) i zemalja Zapadnog Balkana, kojim je predsjedavao zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Slovačke Republike Miroslav Lajčák.

Na sastanku su učestvovali i novoimenovana visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i ministar vanjskih poslova Republike Austrije Sebastijan Kurtz.

Dr. Lagumdžija je posebno pozdravio odluku o formiranju Western Balkan Founda (WBF), čiji će prevashodni zadatak biti finansiranje regionalnih projekata koji trebaju doprinijeti snažnijem povezivanju i ekonomskom razvoju regiona. Formiranje ovog Fonda je još jedan značajan korak u pravcu realizacije ključnih infrastrukturnih i energetskih regionalnih projekata koji su ranije najavljeni u okviru novog pristupa EU prema Zapadnom Balkanu.

Naglasio je značaj spremnosti Evropske unije da u narednih pet godina za region izdvoji 11,7 milijardi eura kroz postojeće IPA fondove i dodatnu milijardu eura grantova, kao i novih 10 milijardi eura putem međunarodnih finansijskih institucija. To znači da regionalni projekti mogu udvostručiti ekonomsku pomoć zemljama regiona, ukoliko se ubrza ekonomska saradnja.

Nakon godinu dana skupova posvećenih regionalnoj saradnji, došlo je vrijeme za konkretizaciju zajedničkih infrastrukturnih, energetskih i poslovnih projekata. Za to sada postoji i volja EU i zemalja regiona, osigurana sredstva, poznati projekti i institucije koje će podržavati takvu saradnju.

U razgovoru sa novom visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini dr. Lagumdžija je izložio presjek stanja u zemlji i konkretne korake koje treba činiti u daljnjim reformama. Posebno se zahvalio za njen dosadašnji angažman i daljnju spremnost da Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina budu među prioritetima njenog rada u narednom periodu.

Dr. Lagumdžija je kazao da je za BiH, uz okvir za ekonomsku podršku koji je već osiguran od strane Evropske komisije, posebno važna spremnost i konkretizacija podrške nove visoke predstavnice.

„U tom smislu je nužno da stranke pobjednice izbora u BiH što prije formiraju vlast, ne na bazi podjele fotelja i funkcija, već na platformi provedbe ključnih ekonomskih i socijalnih reformi u zemlji, definirane kroz Sporazum o rastu u smislu ekonomskog razvoja i kreiranja novih radnih mjesta, ispunjavanje poglavlja 23. i 24. pravnog nasljeđa EU, te jačanje funkcionalnosti i administrativnih kapaciteta države, u okviru kojih su i uspostava efikasnog mehanizma koordinacije i rješavanje provedbe presude „Sejdić-Finci“, rekao je dr. Lagumdžija.

On je istaknuo da je krajnje vrijeme da se nakon više od godinu dana razgovora o regionalnoj saradnji, pređe u fazu realizacije konkretnih projekata. Naglasio je da je u regionu konačno i konkretno definirano zašto zemlje Zapadnog Balkana trebaju sarađivati, kako sarađivati i šta je predmet saradnje.

„U saradnji sa Evropskom komisijom uradili smo jasan plan koji precizno definira šta i kako dalje raditi, imamo Vijeće za regionalnu saradnju kao mehanizam koordinacije zajedničkih projekata zemalja Zapadnog Balkana, regionalne IPA fondove koji nude finansijsku podršku projektima razvoja i približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU, a sada i WBF putem kojega ćemo realizirati naše projekte.

Zato je ključno da što prije krenemo u realizaciju projekata od zajedničkog interesa. Pri tome trebamo uspostaviti balans između velikih, infrastrukturnih i energetskih i projekata usmjerenih na razvoj i otvaranje malih i srednjih poduzeća, kako bi ti projekti postali vidljivi i građani Zapadnog Balkana što prije osjetili benefite naše saradnje”, kazao je dr. Lagumdžija.

Na sastanku je usvojena Zajednička izjava Višegradske grupe o Zapadnom Balkanu u kojoj je jasno reafirmirana podrška V4 našem regionu na putu evroatlantskih integracija, što ostaje jedan od prioriteta djelovanja ove grupe.

U dijelu Izjave koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, bh. političari su pozvani da se nakon oktobarskih izbora, invenzivnije posvete reformama neophodnim za integraciju BiH u EU, te da poboljšaju unutrašnji politički dijalog i ispune očekivanja građana uz aktivnu ulogu EU.