Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić  učestvovao je na Panel diskusiji na visokom nivou pod nazivom “Bilateralni problemi na Zapadnom Balkanu - uklanjanje prepreka za pristupanje EU”, koja je održana 26. augusta 2015. godine u Beču u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Austrije, kao popratni događaj u okviru Samita zemalja Zapadnog Balkana.

Na ovom skupu predstavljena je analiza savjetodavne grupe Balkan u Europi (BiEPAG) o bilateralnim sporovima na Zapadnom Balkanu. Koordinator grupe i direktor Centra za jugoistočne studije Univerziteta u Grazu Florian Bieber i izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan iz Beograda Hedvig Morvai govorili su o analizi i predstavili preporuke o kojima su razgovarali zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić,  ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bushati, generalni direktor Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Christian Danielsson i politički direktor za Evropu, integracije i vanjske poslove Austrije Jan Kickert.

Autori analize preporučili su da se u rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja Zapadnog Balkana intenzivnije uključi Evropska unija i drugi međunarodni i lokalni subjekti, kao što su Regionalno vijeće za saradnju (RCC) u Sarajevu i predstavnici civilnog društva regiona. Predloženo je usvajanje posebne deklaracije država Zapadnog Balkana, otvorene i za države članice EU, kojom bi se potpisnici obavezali da neće koristiti otvorena bilateralna pitanja da bi drugim zemljama blokirale pristupne pregovore. Pored toga, predloženo je imenovanje koordinatora EU za bilateralna pitanja, formiranje zajedničkog okvira za rješavanje graničnih sporova i demarkaciju granica, te održavanje godišnjeg pregleda stanja bilateralnih pitanja u okviru Berlinskog procesa.

Zamjenik ministra Brkić je kazao da u regionu postoje brojna neriješena bilateralna pitanja koja mogu postati prepreka na putu pojedinih zemlja ka EU. Podsjetio je da su bilateralni sporovi i otvorena pitanja raznoliki i duboko ukorijenjeni u raspad Jugoslavije, te da se odnose na granice, statusna pitanja, raseljene osobe i nestale, prava manjina i neslaganja u tumačenju prošlosti. Podvukao je važnost njihovog rješavanja u duhu dobrosusjedstva i regionalne saradnje, kao i nejednaku poziciju kada je jedna od strana u sporu članica EU. Naglasio je da je potrebna odlučnija politička volja zemalja regiona za njihovo rješavanje i angažman EU, posebno u rješavanju onih pitanja koja mogu da blokiraju proces proširenja pojedinih zemalja.

Učesnici panela ocijenili su prijedlog za usvajanje zajedničke izjave dobrom inicijativom s kojom treba nastaviti kroz Berlinski proces.